Vještačka inteligencija: dobrobit i posljedice

Kako vještačka inteligencija ili AI utječe na čovjeka

Početak AI

Prvi znanstveni rad koji je priznat kao umjetna inteligencija djelo je Warrena McCullocha i Waltera Pittsa. Kao bazu za njihov projekt uzeli su tri izvora; znanje osnova psihologije i funkcije neurona u mozgu, formalnu analizu propozicijske logike (Russell i Whitehead), te Turingovu teoriju komputacije.

Već dugo umjetna inteligencija sve više oblikuje naš svakodnevni život čak i kad to ne zapažamo.Pametni asistenti poput AI Chatbot aplikacije, Gemini na Googlu ili Siri na Apple telefonima i kompjuterima pomažu nam u obavljanju zadataka glasovnim ili pisanim naredbama, dok aplikacije poput Spotifyja personaliziraju glazbene preporuke. Od algoritama na društvenim mrežama do AI u navigaciji, tehnologija mijenja način na koji radimo, učimo i komuniciramo. Od pametnih asistenta do algoritama na društvenim mrežama, AI mijenja način na koji radimo, učimo i komuniciramo. Pitanje je da li to donosi više koristi ili izazova?
Tvrdi se da vještačka tehnologija poput chatbotova i personaliziranih preporuka pojednostavljuju interakciju i nude podršku u mentalnom zdravlju.Koliko u tome ima istine? Odgovori su za sada ambivalentni.

Prema nekim istraživanjima, 70% korisnika društvenih mreža primijetilo je da algoritmi oblikuju njihove stavove prikazivanjem sličnih sadržaja. S druge strane, algoritmi na društvenim mrežama stvaraju informacijske podmetke, smanjujući tako izloženost različitim mišljenjima i potičući polarizaciju te pojednostavljuju interakciju.
Automatizacija posredstvom umjetne inteligencije mijenja tržište rada – dok neka zanimanja nestaju, otvaraju se nova u sektorima poput programiranja i analitike podataka. Mnogi ljudi će kako vrijeme prolazi ostati bez posla i tu nema nikakve dileme.
Sve češće se dolazi do zabrinjavajućih etičkih pitanja vezano za vještačku inteligenciju, osobito u kontekstu zaštite privatnosti. Prikupljanje osobnih podataka i širenje lažnog sadržaja mogu narušiti povjerenje i sigurnost korisnika. Primjer toga je slučaj lažnih videa poznatih osoba koji su korišteni za širenje zlobnih vijesti i manipulaciju javnim mnijenjem, što je izazvalo globalne rasprave o štetnosti AI tehnologije.
Dobra strana je da umjetna inteligencija donosi dobrobit u medicini, omogućujući bržu dijagnostiku i precizniju individualnu terapiju u liječenju. U obrazovanju prilagođeni programi pomažu učenicima u učinkovitijem učenju dok kreativni alati poput generativnih modela potiču inovacije. Također, AI pridonosi ekologiji kroz pametne gradske sustave koji optimiziraju potrošnju energije i smanjuju emisije, dok prediktivna analiza pomaže u praćenju klimatskih promjena.
I koliko god dugo da je umjetna inteligencija prisutna među nama, ipak i dalje ostaje nedoumica o njezinoj dobroboiti i svrhovitosti gledano dugoročno.